Koje sve običaje njegujemo u vrijeme Božića u Hrvatskoj?

Nema sumnje, Božić je najvažniji kršćanski blagdan u drugoj polovici kalendarske godine, a u Hrvatskoj se posebno cijeni, jer predstavlja i neradni dan, zajedno s danom svetog Stjepana koji slijedi 26. prosinca.

Na Božić slavimo rođenje Isusa Krista, koje se prema Bibliji dogodilo u štalici u Betlehemu, uz pregršt simbola koji su ukazivali da se radi o Sinu Božjem. Pa iako je Uskrs vjerojatno važniji trenutak vezan uz dolazak Isusa na ovaj svijet, svejedno u našoj zemlji s više entuzijazma slavimo 25. prosinca, jer dolazi u posljednjim tjednima kalendarske godine i povezujemo ga s Novom godinom pa možemo reći da je blagdansko veselje baš tih dana na vrhuncu. 

A što je najbolje, uz Božić se u Hrvatskoj vežu i brojni običaji, koji počinju još potkraj studenog, da bi se nastavili sve do 6. siječnja i blagdana Sveta Tri Kralja.

Od Adventa do polnoćke

Priprema za Božić među kršćanima započinje tjednima prije samog blagdana, kroz četiri adventske nedjelje, a u tom razdoblju posebno se obilježavaju blagdani svete Barbare, svetog Nikole, svete Lucije i svetog Tome. 

Već na blagdan svete Barbare 4. prosinca sadi se božićna pšenica, nakon čega za svetog Nikolu 6. prosinca ostavljamo čizmice preko noći, kako bi ih ovaj svetac napunio darovima, čemu se posebno raduju djeca. Na svetu Luciju 13. prosinca počinje ozbiljno odbrojavanje i završne pripreme, a 21. prosinca na svetog Tomu obično se pripremaju božićne pečenke, kao i božićna peciva. 

Važnu ulogu u božićnom slavlju definitivno ima Badnjak, 24. prosinca, kada je uobičajeno u našim krajevima odreći se mesa i prionuti bakalaru, a posebna pažnja pridaje se uređivanju blagdanskog stola. 

Tog dana obično se kiti i božićno drvce, kao jedan od najsvečanijih motiva ovog kršćanskog blagdana. Može to biti umjetno drvce, sve popularnije u posljednje vrijeme, ali i živo božićno drvce koje zahtjeva njegu i bolje odgovara hrvatskoj tradiciji. 

Ne zaboravimo ni polnoćku, najvažniju misu u doba Božića, koja je na rasporedu kasno na Badnjak i predstavlja uvertiru u božićno slavlje. Čak i ako niste Kršćanin, odlazak na polnoćku poseban je doživljaj, jer atmosfera je iznimno svečana, a čut ćete i prekrasne božićne pjesme u izvedbi crkvenog zbora, koje obično idu u pratnji atraktivnih orgulja. 

Na dan Božića obitelji se okupljaju i obično ostaju doma, nadoknađujući izgubljeno zajedničko vrijeme, a sve počinje doručkom koji se najčešće sastoji od kuhane šunke i jaja. Za ručak je pak u mnogim domaćinstvima francuska salata postala neizostavna 25. prosinca, kao i pečena purica, patka ili pile, dok ima i onih koji preferiraju poslužiti svinjetinu. 

Priča o Božiću ne bi bila potpuna da ne spomenemo božićne kolače, koji su raskošni i iznimno ukusni. Među njih spadaju pita mađarica, bijela pita, paprenjaci, linzeri, orah kocke, puslice i još mnoge druge slastice, a nije tajna da se upravo u ovo doba godine baš zbog pregršt slatkih delicija kilaža našeg stanovništva značajno povećava. 

Naravno, moramo spomenuti i Djeda Božićnjaka, o kojem je ispričano mnogo legendi, a poput svetog Nikole trebao bi se u svom crvenom odijelu ušuljati u naše kuće na božićno jutro i pod božićno drvce ostaviti darove, na oduševljenje onih najmanjih u svakoj obitelji. 

Uz polnoćku postoji i jutarnja božićna misa koja je također vrlo svečana, a dan kasnije na svetog Stjepana odmaramo se od božićnog hedonizma i obično vrijeme provodimo pred televizorom, gdje su na rasporedu brojni filmovi, serije, ali i nogometne utakmice, koje su postale uobičajen dio folklora čak i u ovo doba godine…

Je li vrijeme za bijeli Božić?

Ono po čemu je Božić bio poznat u prošlosti bio je gusti snijeg, koji bi zabijelio Hrvatsku ponekad danima ranije, što se smatralo savršenim okruženjem za proslavu ovog blagdana i zimskog turizma. 

Ipak, klimatske promjene učinile su svoje pa je u Zagrebu, ali i ostalim kontinentalnim krajevima bijeli Božić posljednji put doživljen 2007. godine, jer prava hladnoća i pripadajuće oborine sada dolaze u našu zemlju tek potkraj siječnja ili početkom veljače, a nekad ni tada. 

Prema trenutnoj dugoročnoj prognozi, temperatura bi u doba Božića mogla ove godine biti oko nule i nešto ispod nje, što je pogodno za snježne oborine, no hoće li se one dogoditi tih dana u značajnoj mjeri ili će samo "pobrašniti" naše ceste, šume i livade, to ćemo tek vidjeti. 

U svakom slučaju, čak i bez snijega Božić može biti prekrasan blagdan, ako ga provedete u krugu svojih najmilijih i budete umjereni s delicijama, a svakako vam daje priliku da napunite baterije i osvrnete se na proteklu godinu, nakon čega ćete zasigurno s dodatnim entuzijazmom ući u sljedeću...