Sinj

Sinj se nalazi u srcu Dalmatinske zagore.Okružen je surim planinskim ljepoticama Kamešnicom, Svilajom i Dinarom, na rubu plodnoga Sinjskog polja kojemu život udahnjuje bistra i studena rijeka Cetina.

Grad viteštva, bogate kulturne baštine i stoljetne tradicije. 

Najpoznatiji događaj je naravno Sinjska alka. U čast svoje nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, koja je prema predaji otjerala Osmanlije, kao vječni zavjet odanosti i poštovanja, Sinjani su utemeljili vitešku igru Alku koja se svake godine održava prve nedjelje u kolovozu. Sinjska alka je pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska nematerijalna baština. 

Sinj kod mnogih budi asocijacije na sliku Čudotvorne Gospe Sinjske koja se nalazi u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Slika Čudotvorne Gospe Sinjske može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost.

Iz naraštaja u naraštaj u Dalmatinskoj zagori prenose se zvuci stare ojkavice, gange i rere koju je prepoznao i UNESCO, te je tako od 2010. godine uvršena na popis ugrožene svjetske baštine.

Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja zaštićeno je nematerijalno dobro Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U duhu oživljavanja tradicije i sprečavanja zaborava prošlih vremena, već nekoliko godina u Otoku kod Sinja održavaju se utrke cetinskih lađi te manifestacije poput Žabarijade (natjecanje u skakanju žaba), akcije čišćenja korita rijeke Cetine i oživljavanje umijeća tradicijskog ribolova upravo iz cetinske lađe.

Burna je povijest u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, Orijenta i kontinentalne kuhinje u posebnu i cijenjenu gurmansku sredinu. Najpoznatiji speccijalitet su sinjske arambaše koje su zaštićene kao nematerijalna kulturna baština.Nude se i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za Dalmatinsku zagoru. Izvorna sinjska hrvaština ('rvašćina, hrvašćina)  vino je s karakterom, neizostavan dio enogastroponude Sinja.