Zimski solsticij - prvi dan zime

Na sjevernoj polutki zimski solsticij počinje svake godine 21. ili 22. prosinca, dok je taj datum na južnoj polutki 20. ili 21. lipanj. Zimski solsticij nastaje kada se sjeverna polutka Zemlje maksimalno udalji od Sunca. Dok kod nas ovim datumom počinje zima, na južnoj polutki počinje ljeto i najduži je dan u godini.

Prvi dan zime različito se obilježavao kroz povijest. Zbog kratkih dana, prosinac se naziva najmračnijim mjesecom, a u prošlosti narodi su mislili da će Sunce nestati. Kad su shvatili da će dani ponovno biti dulji, započeli su i sa slavljima. U brojnim kulturama se nekada slavio dolazak zimskog solsticija raznim ritualima jer se time označavala simbolička smrt i ponovno rođenje Sunca. Odnosno, rješavalo se loših navika i negativnih osjećaja, a prihvaćala se nada u bolje sutra s dužim i sunčanijim danima.

Rimljani su tako slavili festival rođenja Nepobjediva Sunca, dok je u drevnom Egiptu umirao bog Oziris 21. prosinca, a nakon ponoći bi svećenici iznijeli dijete iz hrama i nagovijestili da je Oziris ponovno rođen.

Kelti su zimski solsticij obilježavali kao dan kad božanstvo Sunce putuje kroz podzemni svijet i spoznaje tajne života i smrti, dok se u Iranu u perzijskim vremenima vjerovalo da je na prvi dan zime rođen bog svjetla i istine Mitra.

I danas se u nekim zemljama raznim festivalima i proslavama slavi ovaj dan. Tako se u Švedskoj ljudi okupljaju oko lomače, nazdravljaju i pričaju priče.

U Indiji se održava Makar Sankranti, jedan od najvažnijih festivala godine. Slavlje je posvećeno Sunčevom putu prema sjevernoj polutki, što donosi dulje dane te omogućava dobru žetvu.

U Kanadi se održava festival puštanja lampiona koje ljudi mogu sami izraditi. Običaj uključuje ples, zabavu, glazbu te hranu.

U Velikoj Britaniji poznata je proslava zimskog solsticija u Stonehengeu, poznatim kamenim ostacima gdje posjetitelji imaju priliku ući u visoki tajanstveni kameni krug za ceremoniju izlaska sunca pod organiziranim vodstvom. Ova tradicionalna proslava se održava preko tisuću godina.

Bez obzira na želje različitih običaja diljem svijeta, ono što sigurno donosi zima su dulji dani, a kraće noći. To znači više danjeg svjetla, sunca, vitamina D, više pozitivnosti, aktivnosti na otvorenom, druženjaČinjenica da se emocionalno, mentalno i fizičko stanje stanovnika Zemlje poboljšava izravno proporcionalno povećanju duljine dnevnog svjetla. Čak i malo (za nekoliko minuta) produljenje dana neposredno nakon zimskog solsticija ima primjetan pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Pozitivan učinak sunčeve svjetlosti na tijelo objašnjava se povećanjem proizvodnje hormona serotonina koji kontrolira emocije sreće i radosti.

Činjenice i zanimljivosti:

U siječnju, dnevno svjetlo na geografskoj širini Zagreba u prosjeku iznosi 7 sati 51 minutu. U veljači 9 sati 38 minuta. U ožujku njegovo trajanje doseže 11 sati 51 minutu, u travnju 14 sati 11 minuta, u svibnju 16 sati 14 minuta.

U jesen se svjetlosni sati nastavljaju smanjivati. U rujnu i listopadu njegovo trajanje je 12 sati 45 minuta, odnosno 10 sati 27 minuta. Posljednji hladni mračni mjeseci u godini, studeni i prosinac, poznati su po rekordno kratkim svijetlim danima, čija prosječna duljina dana ne prelazi 8 sati 22 minute, odnosno 7 sati 16 minuta.