Blagdan Uskrsa diljem Hrvatske

Nakon 40 dana korizme, blagdan Uskrsa za mnoge znači preporod i novi početak. Uz slavlje Uskrsa vežu se mnogi simboli i rituali koji su poživjeli i nekoliko stotina godina. Najveći kršćanski blagdan Uskrs slave svi neovisno o religijskoj pripadnosti te ga obilježavaju u krugu obitelji, okupljenoj oko bogatog blagdanskog stola. 

Prisjetimo se vjerskih rituala kojih se inače držimo u vrijeme Velikog tjedna i Uskrsa i koji se tuju u Hrvatskoj.

Veliki tjedan započinje Cvjetnicom, a jedan od običaja koji sjedinjuje religiju i prirodu je umivanje vodom u kojoj se nalaze latice cvijeća te raznoliko bilje. Običaj je da se na misu nose maslinove ili grane nekog drugog stabla na blagoslov.

Za vrijeme Velikog tjedna od davnina se njeguje običaj pospremanja i čišćenja kuće te odlazak na ispovijed u crkvu kako bi, prema kršćanskoj tradiciji, simbolički očistili dušu. U većini ruralnih krajeva Hrvatske, za vrijeme Velikog tjedna, nisu zvonila crkvena zvona, radili su se samo kućanski poslovi i nije se odlazilo u polje. U pojedinim dijelovima sjeverozapadne Hrvatske, i danas se nakon probdjevene noći u zoru pali uskrsni krijes, tzv. vuzmenka od borovina ili pak piramida od cjepanica, a u Dalmaciji se izrađuju klepetaljke i čegrtaljke.

Ono što je svima njima zajedničko je priprema za dolazak Uskrsa tijekom Svetog trodnevlja, posveta hrane, bojanje pisanica te zajednički post i priprema bezmesnih i ribljih specijaliteta. Na Veliku subotu ili u rano uskršnje jutro vjernici odnose hranu u crkvu na blagoslov kako bi ju kasnije podijelili sa svojom obitelji. Djeca su dan prije Uskrsa brala travu i od nje radila gnijezda u koja bi roditelji tijekom noći ostavljali poklone.

Na Veliki petak u Dalmaciji se pripremaju arbuni, orade, oslići, hobotnica i lignje, uz neizostavno povrće i krumpir na lešo. U Istri se od davnina poslužuje maneštra od slanutka i bakalar na bijelo.

Uskrsna jaja ukrašavaju se raznim tehnikama, a u prošlosti su se za bojanje koristile prirodne boje; crvena od ljuske crvenog luka, cikle ili radiča, crna od bobica bazge, duda ili čađe, špinat, poriluk ili kopriva za zelenu boju, a tamnosmeđa od kore hrasta. Ukrašavanje voskom je vrlo često.

Na sam dan Uskrsa u većini hrvatskih gradova na blagdanskom stolu naći će se kuhana šunka, jaja, mladi luk, svježi sir i rotkvice. U Slavoniji će se navedenoj ekipi pridružiti i francuska salata, posvećena pogača te kulen.U Zagorju se peče tradicionalni kruh u kojoj se kuhala šunka. Za glavno jelo na stolu će se naći purica s mlincima. U Istri će uz jaja i pincu poslužiti pršut, ili tradicionalno kiseli kupus s mesom i fužima. U Dalmaciji će poslužiti pečenu janjetinu s mladim lukom i šunku u kruhu.

Na Uskrsnu nedjelju i tijekom cijele uskrsne sezone među glavnim atrakcijama nalaze se ukusno ukrašena hrvatska uskrsna jaja poznata kao “pisanice”. U prošlosti su mladi muškarci često davali pisanice mladim djevojkama, ali danas se obično razmjenjuju među prijateljima i obitelji. Hrvatske pisanice se međusobno kuckaju kako bi vidjeli čije će jaje ostati cijelo.

Gradovi diljem Hrvatske ukrašavaju svoje trgove i ulice uskrsnim dekoracijama; uskrsni zec, njegova kućica, šarene pisanice, gnijezda s raznobojnim pisanicama, pilići, staziće, mostići i druge zanimljivosti, a mnoge od pisanica u nadnaravnoj veličini možete vidjeti i na gradskim ulicama i trgovima, raznim izložbama pisanica.