Opatija klimatsko lječilište
-
Objavljeno: 04.03.2024.
Na današnji dan prije 135 godina, 4. ožujka 1889. godine, Opatija je proglašena klimatskim lječilištem te je postala prvo morsko klimatsko lječilište Austro-Ugarske Monarhije na Jadranu.
Nekada malo primorsko mjesto prepoznato je kao odlična lokacija odmora već 1844. godine kada Iginio Scarpa gradi ljetnikovac, villu Angiolinu u kojoj su tijekom povijesti bile ugošćene brojne poznate ličnosti kao što je car Franjo Josip, carica Marija Ana i ban Josip Jelačić. Gradnja ville Angioline označava svojevrsni početak gradnje ladanjskih vila uzduž hrvatske obale Jadrana.
1889. godine Opatija biva proglašena klimatskim lječilištem. Leopold Schrotter Kristelli dokazao je pozitivne učinke kvalitetnog zraka na području Opatije koji u sebi sadrži visoku koncentraciju morskog aerosola i joda, kapljice eteričnih ulja aromatičnog bilja, a kvaliteti zraka svakako pridonose i bogate šume. U Opatiji je svoju ordinaciju imao i liječnik Julius Galax koji je utemeljio nekoliko pravaca moderne medicine, a posebno se ističe talasoterapija.
Opatija je proglašena lječilištem (Kurort) Zakonom koji su supotpisali car Franjo Josip I. i predsjednik Vlade, grof Taaffe 4. ožujka 1889. U prvom paragrafu ovog kratkog Zakona definira se područje lječilišnog okruga (Curbezirk Abbazia) koji obuhvaća katastarske općine Opatiju i Volosko i dijelove općina Veprinac i Vasanska; u drugom se paragrafu dozvoljava ubiranje lječilišne pristojbe; u trećem se definira tko je podložan plaćanju pristojbe i najavljuje donošenje Lječilišnog reda (Curordnung); u četvrtom se paragrafu dopušta uporaba političke moći za ubiranje pristojbe; a u petom se paragrafu za provedbu Zakona zadužuje ministar unutarnjih poslova.
Već 1907. godine Opatija je imala oko 40 kilometara uređenih šetnica te su ju preporučivali stručnjaci u različitim časopisima. Opatija je bila posebice važno odredište za talasoterapiju, astmatičare, reumatičare, ali i ljude sa srčanim bolestima. 1914. godine u Opatiji se nalazilo 10-ak objekata koji su sadržavali uređaje i sve potrebne instrumente za oporavak i liječenje pacijenata.
Nekoć skromno naselje primorskih težaka i ribara, potom ugodno boravište riječke gospode za ljetnih sparina, prerasta u popularno turističko odredište međunarodnoga glasa, u koje se slijevaju posjetitelji iz svih dijelova Austro-Ugarske Monarhije i mnogih europskih zemalja, a među slavnim gostima su car Franjo Josip, carica Marija Ana, prijestolonasljednik Rudolf, kći belgijskog kralja Leopolda Stefanija, njemački car Wilhelm, švedski kralj Oskar II., rumunjski kralj Karol i kraljica Elizabeta, poznatija kao Carmen Sylva, ban Josip Jelačić, Gustav Mahler, James Joyce, Anton Pavlovič Čehov, Isadora Duncan i mnogih drugi uglednici ondašnje društvene scene koji su uživali su u ljepotama Opatije.
Zahvaljujući mediteranskoj klimi, više od 200 sunčanih dana godišnje, ljekovitom bilju i povoljnim strujanjima zraka, Opatija ima sve preduvjete za zdravo okruženje. Šetnica Lungomare, poznata i kao šetnica Franje Josipa, koja povezuje Volosko, Opatiju i Lovran, osigurava blagotvorni učinak morskog zraka i mediteranske klime dok se krećete.
Izvori: A. Muzur, Kako se kali(o) Kurort, Zbornik Lovranštine, 2010. i I. Lukežić, Nezaboravna Opatija, Sušačka revija br. 65
Grad Opatija
