Zimski turizam u Hrvatskoj

Objavljeno: 15.01.2022.

Turizam u Hrvatskoj uglavnom se oslanja na more i sunce kao glavni adut u hrvatskoj turističkoj ponudi.

I dok susjedne zemlje razvijaju zimsku turističku ponudu, Hrvatska zaostaje u infrastrukturi, ali i u odlučnosti koja bi joj pomogla da postane jedna mala zimska meka.

Već tradicionalno, zadnji tjedan zimskih školskih praznika u siječnju, Hrvati masovno odlaze na skijališta. Skijaška sezona počinje početkom prosinca i traje sve do kraja ožujka. Najveći broj Hrvata zimske odmore provodi u Austriji iako hrvatski zimski turizam ima nekoliko skijališta: Platak, Bjelolasica, Sljeme, Čelimbaša i Tršće, Begovo Razdolje, Omanovac, Petehovac. Sva ova skijališta imaju potencijal za razvoj zimskoga turizma, no pod snažnim su utjecajem klimatskih promjena. Radi niskih nadmorskih visina u odnosu na skijališta susjednih zemalja, na našim skijalištima poput Sljemena nerijetko je potrebno uložiti značajne napore kako bi se umjetnim snijegom osigurale staze za skijanje (kao npr. priprema Crvenog spusta za Snow Queen Trophy u što smo se uvjerili ove godine). Zbog visokih temperatura u studenom i prosincu i nedostatku prirodnog snijega, na Sljemenu se staze za rekreativno skijanje otvaraju tek po završetku slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa Snježne kraljice. A zbog velikih klimatskih promjena zadnjih godina te globalnog zatopljenja, snijega u zimskog periodu gotovo i nema, a umjetno zasnježivanje mnogim Općinama i gradovima je preskupo.

Osim niskih nadmorskih visina, skijališta koja se nalaze u Gorskom kotaru su ugrožena i radi blizine mora, odnosno pritoka mediteranske toplije klime što pogoduje bržem topljenju snijega.

Sljeme je najpoznatije zagrebačko skijalište i sanjkalište. Na vrh Sljemena koje je na visini od 1033 m vode cesta i žičara. Skijalište ima oko 4 km staze i počinje na visini od 1025 m. Platak je poznato skijalište u blizini Rijeke sa stazom dugom 9 kilometara. Vrh se nalazi na visini od 1363 metra nad morem odakle se pruža pogled na more i Kvarner. Uređena je staza za skijaško trčanje i hodanje u dužini od 10 kilometara te staza za motorne sanjke duga oko 1 km.

Možemo li konkurirati alpskim zemljama?

Slovenija, Italija i Austrija omiljena su odredišta hrvatskih građana, dok će neki za dobrim zimskim provodom potegnuti čak do Francuske i Slovačke. Veliki dio građana istočnog dijela Hrvatske zimuje na Kupresu u susjednoj Bosni i Hercegovini.

S ukupno do 30 kilometara skijaških staza i desetak ski liftova, Hrvatska se ne može pozicionirati kao značajnija skijaška destinacija bez značajnih ulaganja. Hrvatska je puna dobrih i loših primjera, ali svakako može i trebala bi bolje iskoristiti postojeće potencijale. Jer osim skijanja, zimski turizam može ponuditi i druge sportske aktivnosti poput sanjkanja, hikinga i planinarenja, aktivnosti osmišljene za snježne parkove, ali i wellness opuštajuće aktivnosti. Ako se to upotpuni s bogatom eno-gastro ponudom, uz tradicionalna zimska domaća jela, zimski turizam svakako ima dobre predispozicije za sudjelovanje u ukupnim godišnjim prihodima od turizma u puno većoj mjeri nego što je to sada.

No Hrvatska je u ovome trenutku jedna od "najotvorenijih" zemalja. Strani gosti željni su slobode, bijega iz karantena i restrikcija, a Hrvatska im u ovome trenutku može ponuditi upravo to. Samim time, ukazuje se mogućnost promoviranja Hrvatske kao zemlje u kojoj turisti mogu bezbrižno uživati u zimskim radostima. Dakako, potrebno je voditi brigu i o odličnim higijenskim i zdravstvenim uvjetima te sve zajedno promovirati turistima kao zimski komplet za nezaboravan odmor.