Ljetni solisticij ili prvi dan ljeta

Ti su dani prirodne pojave koje možemo jasno vidjeti ma gdje bili tog trenutka na ovoj zemaljskoj kugli. Zato su te dane slavili svi narodi i sve drevne kulture.

Za ljetni solsticij dan je najduži, a noć najkraća, ali to vrijedi samo za sjevernu polutku Zemlje, dok je na južnoj polutci obratno. Solsticij se još kod nas naziva i suncostaj jer tog dana sunce kao da stane te se nakon tri dana počne gibati u suprotnom smjeru.

Za stanovnike sjeverne zemljine polutke su u vrijeme ljetnog suncostaja dani duži, a raspoloženje vedro i optimistično. Sunce i svjetlost posebno raduju Norvežane jer u vrijeme zimskog solsticija tamo traju polarne noći koje traju po 20 sati, a ponegdje dan ne postoji čitavih pet mjeseci. S druge strane, za vrijeme ljetnog suncostaja, poznatijeg kao Midnattsol ili ponoćno sunce, dan traje gotovo 20 sati, a noći, koje su zapravo jako svijetle i podsjećaju na sumrak, traju malo manje od 4 sata. U Rusiji tijekom ljetnog solsticija traju popularne bijele noći. Tada od sredine svibnja do kraja srpnja nebo postaje tamnije tek poslije ponoći, a noć izgleda poput sutona koji se pretvara u zoru.

Kako se ljetni solsticij slavi kod nas?

Ljetni solsticij u hrvatskom folkloru predstavlja najvažniju ljetnu svetkovinu. U Hrvatskoj su običaji za ljetni solsticij vezani uz blagdan Svetog Ivana, odnosno Ivanje, no povijesni korijeni su im mnogo stariji od katoličkih blagdana. Glavno su obilježje Ivanja upravo veliki krijesovi koji se i danas pale u raznim krajevima Hrvatske: u Zagrebu, Požegi, Karlovcu, Đakovu, zatim Podravini, Dalmaciji i drugdje. Krijesovi su se palili kako bi se otjerale zle sile i duhovi, a crkvena zvona nerijetko su zvonila cijelu noć.Vatra simbolizira sunce, dolazak ljeta, novi život i sigurnost. Običaji uključuju i preskakanje vatre, ukrašavanje kuća cvijećem te pjevanje narodnih pjesama uz pratnju tradicionalnih instrumenata.

Vezan je i uz žetvene običaje i početak ljeta. Ivanjski krijesovi pale se na bregovima ili uz obale rijeka, a prati ih pjevanje tradicionalnih pjesama. Ivanjska noć ili noć ljetnog solsticija smatrala se mističnom noći, uz koju se i danas vežu neke posebne moći. Smatra se da dugotrajna sunčeva svjetlost ima poseban učinak na rast biljaka pa je skupljanje ljekovitih biljaka sastavni dio rituala Ivanjske noći jer se u narodu vjerovalo da upravo tada ima snažno djelovanje i posebne moći.

Proslava ljetnog solsticija naročito je popolarna kod zaljubljenika u astronomiju koji se okupljaju kako bi ispratili sunčeve zrake uvečer, a ujutro dočekali prve uz ritmove bubnjeva. Takvo promatranje zvijezda praćeno cjelonoćnim glazbeno-scenskim programom možete doživjeti u poznatoj zvjezdarnici u Višnjanu.

Ukoliko želite promatrati ovaj fenomen dovoljno je da s vidikovca promatrate zalazak sunca i vidjet ćete kako se svaki dan nakon ljetnog solsticija sunce pomalo pomiče u lijevo.

Ove godine ljeto počinje 20.06.2024. točno u 22:50 sati, dan će trajati čak 15 sati i 41 minutu i 39 sekundi, a početi će se skraćivati za nekih tjedan dana.