Otpornost Pelješkog mosta
-
Objavljeno: 31.10.2021.
Pelješki most sa svoja 2404 metra opasao je Malostonski zaljev i spojio Hrvatsku, a njegova izgradnja privodi se kraju. Puštanje u promet ovisi o dinamici izgradnje pristupnih cesta čiji će najveći dio biti završen prema planu, do početka ljeta 2022. čime bi se u promet pustila dionica od 24 km.
Najprije je počelo asfaltiranje od sredine mosta prema kopnu. Ovdje se radi o specijalnom asfaltu koji se na poseban način i ručno nanosi na most. Osim što je čvrst i otporan, sloj asfalta ujedno je i izolator koji neće propuštati vodu s kolnika u unutrašnjost mosta. Riječ je o takozvanom lijevanom asfaltu, posebnom po svojoj otpornosti i trajnosti pa mu zub vremena na pelješkome mostu, unatoč intenzivnu prometu koji se očekuje i posolici, neće moći ništa. Asfalt je hrvatski proizvod iz obližnje asfaltne baze u Dubrovačkom primorju. Most bi trebao biti asfaltiran do kraja studenog.
Nakon asfaltiranja, na mostu slijedi postavljanje ograde za zaštitu od vjetra, bojenje antikorozivnim premazom, ocrtavanje prometne signalizacije, postavljanje rasvjete i to do kraja ove godine.
Iako je jug Hrvatske jedno je od najtrusnijih područja u zemlji gdje se maksimalan intenzitet potresa kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru te se u blizini Pelješkog mosta nalazi nekoliko rasjeda, konstrukcija mosta je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja.
Osim što se Pelješki most nalazi na izuzetno trusnom seizmičkom području, tu su česti i jaki vjetrovi. U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 km/h. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra koji su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 km/h.
Za temeljenje stupova koji se nalaze u moru korišteni su piloti, odnosno ogromne čelične cijevi čija je duljina je od 36 do 130,9 metara. Usporedbe radi, visina zagrebačke katedrale je 108 metara. Piloti su zabijeni u morsko dno, a pilot od 130,9 metara svjetski je rekorder jer je najveći ikad koji je zabijen u komadu.
Osim potresa i vjetra, prilikom projektiranja mosta moralo se voditi računa i o njegovom plovidbenom profilu, te je usvojen onaj širine 200 metara i visine 55 metara, što garantira da ispod mosta mogu proći i najveći brodovi.
Kako se sada čini Pelješki most trebao bi biti otporan na sve izazove od gustoće prometa, vremenskih prilika do elementarnih nepogoda.
