Video monitoring plaža
-
Objavljeno: 20.03.2021.
Hrvatska je svjetsko turističko odredište s baznim utjecajem ponude sunca i mora, glavni je oslonac turizma ponuda koja se razvija na plažama koje su ciljno mjesto boravka turista bilo da dolaze s mora (nautičari) ili s kopna.
Hrvatske plaže vrlo su vrijedan resurs, ne samo društveno-gospodarski, već one predstavljaju poseban ekosustav koji učinkovito apsorbira sile mora te oslikava ljepote biološke i krajobrazne raznolikosti Jadrana. Ipak, upravo plaže često postaju objekt neadekvatnog održavanja i devastacija. Nasipavanja plaža predstavljaju ugrozu za obalu i morski okoliš. U posljednje vrijeme vrlo su aktualna, posebno dolaskom toplijih dana kad počinju pripreme za sezonu. To je neadekvatno uređenje plaža, nasipavanje koje se podvodi pod okvir „dohrane plaže”. Dohranom plaže ne smatra se nasipavanje i promjena obalne linije izvan postojećih gabarita, odnosno dohrana materijalom koji nije dobavljen na propisan način, niti je istog ili sličnog sastava i oblika kao plažni materijal. Na žalost svjedočimo brojnim zatrpavanjima plaža građevinskim materijalom u danima pandemije daleko od očiju javnosti. Nasipavanje uzrokuje uništavanje važnih priobalnih staništa te njime osim estetske devastacije obale, prijeti opasnost i od narušavanja prirodnog ekvilibrija morskog života.
Prema Regionalnim programima uređenja i upravljanja plažama Hrvatska broji 1904 plaže ukupne površine 6.850.000 m2 i ukupne dužine 619 km. 50% hrvatskih plaža ima duljinu od 100 do 400m dok je najveća plaža dužine 4200 m, a najmanja 5m.
Projekt Beachex bavi se održivom gradnjom nasutih plaža i cilj mu je definirati tehničku podršku za potrebe dugoročnoga dohranjivanja i nasipavanje plaža u Hrvatskoj s minimalnim utjecajem na okoliš. Dohranjivanje plaža spada u kategoriju tehničkoga održavanja plaža tako da se ne mijenja pozicija postojeće obalne linije, dok nasipavanje spada u kategoriju građenja (novih površina plaže) te iziskuje provođenje postupaka zaštite okoliša te izdavanje dozvola za građenje. Dohranjivanje se obično provodi u proljeće, u sklopu pripreme plaža za turističku sezonu, a nakon djelovanja zimskih valova koji materijal žala pomiču uzduž plaže te ga odvlače u dubinu.
Projekt Beachex provodi se u periodu od 2019. do 2023. i u tome se razdoblju planira prikupiti podatke o trenutačnom stanju dohranjivanja u Hrvatskoj, obaviti opsežna terenska istraživanja na plaži Ploče u Rijeci i numeričke analize morfodinamičkoga ponašanja plaža te istražiti utjecaj klimatskih promjena na prirodne i umjetne plaže.
Do sada projektom Beachex prikupljeni su podaci o dohranjivanju za 89 obalnih općina i gradova (od ukupno 130) odnosno za 1400 plaža.
Prva faza mjerenja na plaži Ploče (Kantrida, Rijeka) završena je s ožujkom 2020., a u travnju 2021. završava druga faza.
Putem LiveCamCroatia sustava za video-monitoring plaže u sklopu znanstvenog projekta Beachex, analizom video materijala dobiju se kvantitativne informacije o uspinjanju valova na licu plaže tijekom olujnih situacija i promjene obalne crte usporedbom prije i poslije pojedine olujne situacije, kao i kvalitativna informacija o strujnoj slici po cijeloj plaži tijekom pojedine olujne situacije.
Izvor: Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
