Crikvenica – web kamera – Turizam u Hrvatskoj

Oglasi:

Ukoliko se odlučite posjetiti Crikvenicu Ponudu apartmana pogledajte ovdje:

http://www.mojsmjestaj.hr/hrvatska/kvarner/crikvenica

prijenos_by_lcc

učitavam kartu - molimo pričekajte ...

Crikvenica 45.172825, 14.690480 Crikvenica

Webcam hosted by:
hosted_by_Crikvenica

Video
24 Satne Snimke, zanimljivi trenuci:

TZ Crikvenica
TZ Crikvenica

RIVIJERA OSEBUJNOG ŠARMA
Grad Crikvenicu čine šarmantna, pitoma i pitoreskna mala turistička mjesta u nizu: Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce, a svako od njih karakterizira osebujan identitet, satkan od vrijednih antičkih tragova, stoljetne turističke tradicije te privrženosti moru i ribarstvu. Raznolikost prirodnih krajolika, od morskoga dijela preko zelenog zaleđa obližnje Vinodolske doline, do kontinentalnog šumskog predjela, čini crikveničku rivijeru posebnom i privlačnom turističkom destinacijom. Ova četiri turistička bisera smještena su na jednom od najslikovitijih dijelova Jadranske obale, a jedinstvenima ih čini to što su tako različiti, a tako skladni...

Turistička zajednica Grada Crikvenice
Trg Stjepana Radića 1c, 51260 Crikvenica,
Tel: 385(0)51784 101; fax: 385(0)51781 056,
e-mail: info@tzg-crikvenice.hr
www.rivieracrikvenica.com

CRIKVENICA
Uz prirodne ljepote, čisto more i zrak te gostoljubive domaćine, glavni razlog za odmor u Crikvenici je, već više od stotinu godina, vrlo ugodna, blaga, stabilna i zdrava mediteranska klima i mikroklima s blagim zimama i ne prevrućim ljetima, koja je omogućila razvoj zdravstvenog turizma. Duge pješčane i šljunčane plaže s brojnim sadržajima za djecu povezane su prirodnom šetnicom kroz bogato mediteransko raslinje te pružaju mogućnost uživanja za svakoga, od kupača do šetača, rekreativaca i biciklista. Vrijedno povijesno i kulturno naslijeđe ovoga kraja utkano je i u turističku ponudu, počevši od Ribarskoga tjedna, jedne od najstarijih crikveničkih manifestacija, Aquariuma s više od 150 vrsta riba, živopisne šetnice Ljubavne cestice, do gradskoga muzeja i galerije. Bogati i zanimljivi sportski, zabavni, kulturni i gastronomski sadržaji te sklad sunca, svježeg zraka, mirisa mora i borove šume čine Crikvenicu poželjnom turističkom destinacijom, koja gostu pruža odmor za dušu i sva osjetila, toplu dobrodošlicu i postaje dio njegovih najljepših sjećanja.

Položaj i Klima
POLOŽAJ
Grad Crikvenica se nalazi u u Kvarnerskome zaljevu Jadranskoga mora, a u sastavu je Primorsko-goranske županije, čije je središte u tridesetak kilometara udaljenom Gradu Rijeci. Cijeli Grad Crikvenica je zapravo morska rivijera s nizom urbanistički gotovo spojenih turističkih mjesta: Selcem, Crikvenicom, Dramljem i Jadranovom. Prostire se na tridesetak četvornih kilometara na kopnu i u akvatoriju Vinodolskog kanala. Izvrstan geoprometni položaj i dobra prometna povezanost su samo neki od preduvjeta za njegovanje stoljetne turističke tradicije na crikveničkoj rivijeri, koja je nadohvat ruke posjetiteljima iz srednje Europe i alpskog područja te se do nje cestovnim putem može stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Europe.
Osim cestovnim, može se doći morskim ili zračnim putem. Nautičari će vez za svoja plovila pronaći u Gradskoj luci ili u nekoj od manjih lučica, a obližnja marina u Puntu na otoku Krku pruža usluge zimskog veza. Na otoku Krku se nalazi i Zračna luka Rijeka, koja je od Crikvenice udaljena svega dvadesetak kilometara.

KLIMA
Povoljan smještaj i zaštićenost od jakih vjetrova, sa sjevera zahvaljujući obroncima planine Kapele, a s juga otoku Krku, uvjetuju izmjenjivanje morskih i kontinentalnih klimatskih značajki u ovome podneblju. Prevladava blaga i stabilna klima mediteranskoga tipa s velikim brojem sunčanih sati, istodobnom prisutnošću morskih i planinskih zračnih struja, suhim, vedrim i ugodno toplim ljetima te oblačnim, kišovitim i relativno blagim zimama sa zdravim, lokalno uvjetovanim sustavom vjetrova. Prosječna temperatura u zimskim mjesecima iznosi oko 9 °C, a u ljetnim oko 23 °C. Snijeg, magla i temperatura niža od 5 °C su rijetkost. Morski zrak se odlikuje čistoćom i raspršenim zdravim oligomineralima, a zabilježene su neznatne koncentracije štetnih peludnih alergena i otpadnih plinova. Ljekovitost zraka pojačava visok postotak ozona, klora, natrija i joda, a slanost mora od 4% i neprekidna strujanja od jugoistoka prema sjeverozapadu čine more čistim i bistrim. Prosječne temperature mora ljeti su od 23 °C u lipnju do 27 °C u srpnju i kolovozu.

Povijest Crikvenice
PRIČA O BOGATOJ POVIJESTI
Tisućljećima su se na području crikveničke rivijere izmjenjivala razdoblja rata i mira, upravljali su razni vladari, postojale različite države i naselja, miješali se jezici i pisma, dodirivale, ispreplitale i spajale kulture i civilizacije, počevši od liburnske preko antičke pa sve do mađarske, austrijske i suvremenih strujanja. Njihovi su vidljivi tragovi ostali zapisani u ostacima naselja, grobnih humaka i obrambenih gromača, oružja, nakita, građevinskoj keramici i specifičnim amforama, dok su nevidljivi ovjekovječeni u barbarskim kletvama, molitvama pavlina, smijehu i pjesmi ribara...
Na Tabuli Peutingeriani, najpoznatijem zemljovidu Rimskoga carstva nastalome u 3. stoljeću, koji je sačuvan u srednjovjekovnoj kopiji iz 12. st. i nazvan po Konradu Peutingeru, vlasniku iz 16. stoljeća, zabilježena je i jedna od postaja na sjevernome dijelu liburnijske obale, između Tarsatice i Senije, a označena je kao Ad turres. Postaja je raspolagala vojnom posadom i osiguravala čitav ovaj kraj, kojim je prolazila važna rimska prometnica, poveznica sjevera Italije (grad Aquileia) preko Tergeste (Trst) i Tarsatice (stari grad Rijeka) s Dalmacijom. Na prostoru Ad turresa razvila se vrlo snažna keramičarska radionica Seksta Metilija Maksima na prijelazu 1. st. pr. Kr. i 1. st. po. Kr, a sadržavala je objekte za sve važnije faze proizvodnje. Za funkcioniranje radionice morali su postojati nužni prirodni preduvjeti: blizina izvora sirovine (gliništa), dostupnost tekuće slatke vode, velika količina goriva (drva) i, naposljetku, blizina cestovne ili vodene komunikacije, a Crikvenica je ispunjavala sve te uvjete.
Povijest Crikvenice, Dramlja i Jadranova i Selca povezana je i uvjetovana razvojem susjedne plodne udoline Vinodol i njenih utvrđenih srednjevjekovnih gradova: Drivenika, Grižana i Bribira. Tijekom srednjeg vijeka je svaki od tih gradova imao svoju luku u priobalju, uz koju su nicala i ribarska naselja. Razvio se osebujan način gradnje kamenih kuća, sa svodovima i malenim dvorištima ograđenima visokim kamenim zidovima. Između susjednih zidova vijugale su uske uličice, kale, u kojima je bilo mjesta tek toliko da se mimoiđu dvije osobe. I danas se još ponegdje mogu pronaći sačuvani tragovi rada spretnih primorskih zidara i klesara, koji su zahvaljujući svojim vješinama najčešće zarađivali kruh daleko od svoga doma. Crikveničko je područje iznjedrilo i vrhunske ribare, a 20. stoljeće je obilježio intenzivan razvoj turizma kao primarne gospodarske grane, koja je stagnirala u razdoblju dvaju svjetskih ratova i Domovinskoga rata devedesetih godina. Novo razdoblje društvenog i gospodarskog razvitka je započelo 1993. godine, osnivanjem Grada Crikvenice unutar samostalne i demokratske Hrvatske.

CRIKVENICA
Crikveničani su prije naseljavanja današnje Crikvenice živjeli u zaleđu čije je sjedište bilo mjesto Kotor na obližnjem brijegu. Od Rimljana je ostao naziv Ad turres, kojega su Hrvati po doseljenju preveli kao Kod tor (kod tornjeva). Kotorska je župa bila u sastavu srednjovjekovnoga gradića Grižana. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od domicilnoga rimskoga stanovništva su preuzeli vještinu uzgoja vinove loze. Godine 1225. kneževska obitelj Frankopan dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine. U okrilju knezova Frankopana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, napisan je 1288. godine Vinodolski zakon, prvi pravni dokument u Hrvata, nastao u vrijeme kad se velik dio Europe još uvijek naziva barbarskim. Po Vinodolcima koji su se bavili kirijašenjem (prijevoz robe zapregom iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto, trgovanje) i Crikveničani su dobili nadimak Kirci, iako se tim poslom nikada nisu bavili. Godine 1412. Nikola IV. Frankapan obnavlja staru crkvu posvećenu Bogorodici i gradi samostan, koji zatim poklanja pavlinskom redu, što je potvrđeno darovnicom u kojoj se po prvi puta u jednoj službenoj ispravi spominje ime Crikvenice. Idućih stoljeća, sve do ukinuća reda 1786. godine, pavlini, odnosno bijeli fratri, kako ih je narod zvao zbog njihovih bijelih habita, imali su snažnu ulogu u gotovo svim područjima života stanovnika okolnih naselja. Poznavali su glagoljicu i glagoljske liturgijske knjige te su bili nositelji učenosti zaslužni za obrazovanje i opismenjavanje djece. Bavili su se glazbom, umjetnošću, jezikoslovljem. Osim toga bili su važni i u gospodarskom pogledu, kao vlasnici obradive zemlje u crikveničkom polju, mlinova i pilane na Dubračini, a imali su pravo ubiranja prihoda od trgovine na čitavom crikveničkom priobalju. Nakon ukinuća pavlinskog reda, današnja zgrada hotela "Kaštel" je imala različite funkcije i nekoliko pregradnji, zbog kojih su tragovi samostanske arhitekture negirani. Za razliku od samostana, nekadašnja pavlinska crkva je sačuvala brojna umjetnička djela i tragove obnova iz različitih stilskih razdoblja, koja svjedoče o posvećenosti pavlina i stanovništva Crikvenice Bogorodici, koja se štovala na području ušća Dubračine još od razdoblja ranog srednjeg vijeka. Brojnije naseljavanje današnje Crikvenice je započelo u 17. stoljeću, a posebno 1776. kad je u požaru stradao veći dio Kotora, između ostaloga i župna crkva Sv. Šimuna pa se sjedište župe seli u Crikvenicu. Tada prestaju opasnosti od Turaka i nasrtaja Venecije pa život uz more postaje sigurniji. Zbog nedostatka obradive zemlje, Crikveničani su se sve više okretali moru i ubrzo stekli glas najboljih ribara sjevernog Jadrana. Prozvali su ih Saragarima, jer su bili vješti u lovu sitne plave ribe, uglavnom srdele, koja se u Crikvenici zove sarag. Sredinom 19. stoljeća su se u potrazi za novim lovištima počeli iseljavati na druge kontinente, a slavu je po svojim dometima i inovacijama stekla skupina ribara koji su se naselili u San Pedru i u Seattleu. Crikveničani su bili poznati i po svom klesarskom i zidarskom umijeću. Krajem 19. stoljeća Crikvenica se nalazi u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, a gradnjom prvog morskog drvenog kupališta 1888. godine te hotela Therapia (1895) i Miramare (1906) u njoj započinje intenzivan razvoj turizma, i to prvenstveno zdravstvenog. Napretkom parobrodarstva i pomorsko-putničkog prometa između Rijeke i Crikvenice, Crikvenica postaje pristupačnija, a time i poznatija širem krugu domaćih i stranih turista. S vremenom je izgradila turističku tradiciju, stekla status jednoga od vodećih turističkih mjesta na Jadranu te postala omiljeno ljetovalište mnogih generacija.

Što vidjeti

ŠTO VIDJETI

CRIKVENICA

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je najstarija sačuvana crkva u Crikvenici te, uz nekadašnji pavlinski samostan u neposrednoj blizini, predstavlja staru jezgru grada. Dao ju je 1412. godine sagraditi Nikola IV. Frankopan.

Crkva Sv. Antuna Padovanskoga - kamen temeljac za crkvu je položen 1934. godine, blagoslovljena je 1939. godine, a impozantan zvonik visok 35 metara je dovršen tek u prvome desetljeću 21. stoljeća.

Ruska pravoslavna crkva je izgrađena 1924. godine na inicijativu Rusa, koji su nakon Oktobarske revolucije pobjegli u Crikvenicu, a posvećena je Sv. Nikoli. Crkva je sagrađena u stilu ruskog crkvenog graditeljstva i već je godinama zatvorena.

Atelijer Zvonka Cara se nalazi u blizini Gradske plaže u Crikvenici. Zvonko Car (1913 - 1982) je bio učenik poznatoga hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića, a izradio je mnoga vrijedna umjetnička djela, između ostaloga i: kameni kip Bogorodice pred župnom crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, poprsje Jurja Julija Klovića - Croate u Driveniku, bistu Vladimira Nazora, brončani kip djevojke s galebom u Opatiji...

Spomenik istaknutom političaru, utemeljitelju Hrvatske pučke stranke i publicistu Stjepanu Radiću (1871 - 1928) nalazi se u istoimenom parku u centru grada.

Vladimir Nazor (1876 - 1949) je bio veliki hrvatski književnik, prvi predsjednik Sabora Hrvatske

nakon oslobođenja 1945. godine te upravitelj Dječjega doma u Crikvenici u razdoblju od 1920. do

1930. godine. U njegovu čast je u parku Hotela Kaštel postavljen kameni spomenik u obliku cvijeta.

Kamena spomen-knjiga s imenima Crikveničana poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi u Drugome svjetskom ratu, spomenik crikveničkim partizanima i spomen grobnica nalaze se u Parku palih za domovinu, u centru Crikvenice.

U Parku Stjepana Radića se nalaze spomenici Crikveničana Nikole Cara - Črnoga (1910 -1942), narodnog heroja i jednog od pokretača antifašističke borbe u Vinodolu te antifašista dr. Ivana Sobola (1885 - 1941) i Franje Cara (1921 - 1941).

Brončani kip "Ribar", koji je izradio akademski kipar Zvonko Car, nalazi se u crikveničkoj gradskoj luci, a nastao je u znak sjećanja na crikveničke ribare.

Sunčani sat, priznanje koje je Turistički savez Hrvatske sedamdesetih godina 20. stoljeća dodjeljivao najuspješnijim turističkim mjestima na Jadranu, je Crikvenica dobila 1977. godine, a nalazi se u Parku Stjepana Radića.

Zanimljiva i originalna skulptura ribe, koju je izradio crikvenički arhitekt i slikar Zdravko Gržičić, postavljena je na Trg Stjepana Radića kao podsjetnik na njegov bogat i vrijedan stvaralački rad i na povezanost Crikveničana s morem.

Toš (veliki okrugli kamen za gnječenje maslina) se nalazi u Frankopanskoj ulici te simbolički podsjeća na minula vremena, kada su stanovnici Crikvenice u okolici i na otoku Krku imali svoje maslinike.

Meteorološka stanica je osnovana 1900. godine, nalazi se u Parku Stjepana Radića, neprekidno bilježi temperaturu i druge meteorološke podatke te je važan dio povijesno-kulturne baštine ovoga kraja.

Kalvarija je brežuljak na vrhu Jurišićeve ulice, istovremeno sakralni spomenik i vidikovac, a ime je dobila po brdu na kojem je bio razapet Isus Krist. Na Kalvariji je 1895. godine podignut Kristov kip.

AQUARIUM je smješten u centru Crikvenice. U ugodnom okruženju od oko 200 m2 obitava više od stotinu vrsta riba iz Jadranskoga mora (murina, morska mačka, škarpina, kirnja i dr.), pedesetak primjeraka riba iz tropskih mora (škorpija, anđeo, klaun, kugla, paleta, zebra i dr.) te slatkovodne ribe, od kojih su najzanimljivije pirane i neonke. U sklopu Aquariuma se nalazi i suvenirnica s bogatom ponudom.

Kontakt: Vinodolska 8, 51260 Crikvenica,

tel: +385 51 241-006, www.raviko.hr/aquarium/, e-mail: aquarium@raviko.hr

Radno vrijeme: od 1. svibnja svaki dan 9-20 h, od 1. lipnja svaki dan 9-21 h

Cijene: djeca do 4 godine ne plaćaju, djeca od 4 do 10 godina 20 kn, odrasli 30 kn, grupe (škola) 15 kn, grupe (odrasli) 20 kn.

Manifestacije

MANIFESTACIJE

U Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu se tijekom godine organiziraju i osmišljavaju razne kulturno-zabavne i sportske manifestacije, od kojih su mnoge postale tradicionalne te se iz godine u godinu nadopunjavaju i oplemenjuju novim sadržajima. U svim mjestima se tijekom glavne turističke sezone održavaju ribarske fešte, nastupi folklora i primorske noći. U Crikvenici i u Dramlju se organiziraju klapske večeri, koje okupljaju veliki broj muških i ženskih klapa s područja cijele Hrvatske.

DAN AD TURRESA

U Crikvenici se 2007. počela održavati turističko-kulturna i edukativna manifestacija zasnovana na bogatoj arheološkoj baštini, koja je u početku nazvana Antička noć, da bi u konačnici zbog rezultata arheoloških istraživanja na lokalitetu Igralište, koja su dokazala da je Ad turres naziv antičke Crikvenice i da povijesni razvoj grada traje više od 2.000 godina, promijenjen i naziv. Manifestacijom se na živopisan i slikovit način nastoji dočarati svijet Rimljana, kako bi posjetitelji doživjeli atmosferu antičke Crikvenice. U sklopu Dana Ad turresa se prezentiraju različiti aspekti života rimskoga naselja (obrada gline, odjeća, nakit, frizure, mirisi, antička glazba, ples, hrana i piće) i stari zanati (lončarstvo, košaraštvo, obrada kamena, kovački obrt, izrada freske i mozaika i dr.) te se održavaju zanimljiva predavanja i edukativne radionice za djecu i odrasle (pletenje lovorovog vijenca, oslikavanje tkanine, punjenje amfora vinom, modeliranje gline, izrada mozaika i crteža s antičkim motivima, igranje antičkih igara). Posjetitelji mogu uživati i u specijalitetima antičke gastronomije pripremljenima prema izvornim receptima.

RIBARSKI TJEDAN

Stoljećima su preci Crikveničana živjeli teško, otimajući škrtu zemlju od tvrdog kamena ili brodeći morem trbuhom za kruhom. Sredinom 19. stoljeća su se, zbog manjka ribe u Vinodolskom kanalu i u potrazi za novim lovištima počeli iseljavati u Ameriku, Kanadu, Australiju, Grčku, Izrael i Albaniju te prenosili svoja znanja i vještine tamošnjem stanovništvu. Današnja Crikvenica naglašava vrijednost tradicije i nastoji ukazati novim naraštajima na njezinu važnost. Jedan od skromnih načina na koji Crikveničani žele odati priznanje jednoj od najvažnijih djelatnosti zaslužnih za razvoj i opstanak Crikvenice te zahvaliti svojim precima ribarima na upornosti, izdržljivosti i važnoj ulozi u gradnji crikveničkoga identiteta je i održavanje Ribarskoga tjedna od 1966. godine. Jedna od najstarijih crikveničkih manifestacija se održava krajem kolovoza, kroz dugi niz godina su se u raznolikom programu izmjenjivala i nadopunjavala događanja, a većini im je zajedničko obilježje povezanost s morem. U vrijeme Ribarskoga tjedna se organiziraju koncerti, predstave, nastupi folklornih skupina i klapa, zanimljive izložbe, likovne radionice, sportska natjecanja I brojne druge aktivnosti. Veliku pozornost svake godine privlače i originalni gastronomski programi u kojima Crikveničani pripremaju tradicionalne riblje specijalitete za svoje posjetitelje. Šarena svjetla ponoćnog vatrometa svake godine označavaju oproštaj od još jednoga Ribarskoga tjedna i najavljuju mirnije jesenske dane... Više o Ribarskome tjednu možete saznati na internetskoj stranici: www.ribarski.net.

MAŠKARE

Uspavane zimske mjesece crikvenička rivijera dočekuje zaigrana i spremna na vesele karnevalske šale, originalne maske i druženje s dragim prijateljima i gostima. Maškarane grupe glasnim bubnjevima i pjesmom svake godine tjeraju zimske duhove i prizivaju proljeće te obilaze mjesta i pozdravljaju mještane. Subotom se u svim mjestima održavaju maškarane zabave, a nedjeljom tradicionalne čajanke uz igru tombole. Organiziraju se i velike maškarane povorke za grupe s područja Kvarnera, djecu i umirovljenike. Na čistu srijedu se u svim mjestima čita šentenca, tekst u kojem se kritizira stanje u društvu, ismijavaju se pojedini događaji i ljudi. Nakon toga se spaljuje mesopust, krivac za sve loše događaje u prethodnoj godini. Zanimljivo je da mesopust dobiva ime prema aktualnim društvenim ili političkim događajima. Maškarane grupe iz Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca svake godine sudjeluju i na Međunarodnom karnevalu u Rijeci te uvijek plijene pozornost gledatelja maštovitim maskama. Posljednjih nekoliko godina se koncem srpnja organizira Ljetni karneval u Dramlju te se tako karnevalska tradicija, veselje i šarenilo maski prenosi i na brojne turiste. Više o maškarama se može saznati na internetskoj stranici: www.maskare.net.

CRIKVENIČKE MORSKE IGRE

Na Gradskom plivalištu u Crikvenici se tijekom glavne turističke održavaju Crikveničke morske igre, u kojima svoju spretnost, snagu i granicu izdržljivosti odmjeravaju ekipe iz Crikvenice i susjednih gradova. Sve ekipe se natječu istovremeno, a neke od igara su bušenje balona u vaterpolo golu, triatlon (plivanje, trčanje, vožnja pedalina), plivanje s vaterpolo loptom, plivanje zavezanih ruku, skakanje u vrećama i potezanje konopa u moru. Igre su iznimno atraktivne i zanimljive te, osim razvijanja natjecateljskog duha, znatno doprinose i jačanju prijateljskih veza među gradovima koji se natječu.

DAN TURIZMA

Dan turizma je manifestacija koja se održava u Selcu 4. kolovoza svake godine, a ima tradiciju dugu pedeset godina. U počecima se zvala Venecijanska noć, a kasnije je preimenovana u Dan turizma, jer se 4. kolovoza 1894. godine otvorilo prvo kupalište u Selcu. Tijekom cijeloga dana se odvija raznolik program, od druženja na rivi uz prženu ribu, domaće vino i pjesmu do panoramske noćne vožnje u pedesetak osvjetljenih barki ukrašenih jasenovim granama i velikog vatrometa.

JAKOVARSKA VESLA

U ovoj veseloj, dinamičnoj i zanimljivoj manifestaciji u Jadranovu sudjeluju drvene barke i raznolike ekipe (muške, ženske, djeca, domaće ekipe po naseljima), a vesla se s područja Tunere do uvale Grabrova i natrag. Bubnjevi daju ritam veslačima i potiču ih na pobjedu, dogodi se da koje veslo i pukne, no ekipama je misao vodilja slogan važno je sudjelovati, a ne pobijediti. Nakon završetka natjecanja se organizira velika ribarska fešta uz glazbu i prigodnu gastronomsku ponudu.

FEŠTA OD TUNE

Manifestaciju je osmišljena sa željom da se podsjeti na nekadašnju tradiciju tunolova u Jadranovu. Započinje tako da se velika tuna čisti pred posjetiteljima, a zatim se pripremaju i nude razni specijaliteti od tune (salate, namazi, brodet, tuna na roštilju i sl.), što uz maštovitu ribarsku dekoraciju prostora i glazbu jamči dobru zabavu i lijep ugođaj u malom primorskom mjestu.

PRIMORSKA NOĆ

Primorska noć je manifestacija zabavno-gastronomskog karaktera koja se organizira u svim mjestima, a u sklopu nje se predstavljaju ekološki i prirodni proizvodi (domaći sir, maslinovo ulje, rakija, vino...), autohtoni suveniri te tradicionalni običaji, narodni plesovi i pjesme.

PLIVAČKI MARATON ŠILO-CRIKVENICA

Plivački maraton Šilo - Crikvenica povezuje ova dva mjesta još od 1910. godine te je u stoljeću održavanja od početnog avanturističkog pothvata skromnih razmjera izrastao u jedinstvenu sportsku manifestaciju, koja je jednako privlačna i rekreativcima i vrhunskim sportašima. Prvi put se međunarodna plivačka utakmica u preplivavanju od Šila do Crikvenice održala 1910. godine u organizaciji ondašnjega Lječilišno-turističkog povjerenstva. Maraton se uvijek plivao 14. ili 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, zaštitnice Crikvenice. Legenda plivačkoga maratona je Ivan Blašković Ico, koji je kontinuirano plivao od 1978. do 1993. godine, bez obzira na vremenske uvjete, i postao prepoznatljiv po tome svome leptirovom stilu. U organizaciju maratona danas su uključeni članovi Crikveničkoga plivačkog kluba te njihovi prijatelji i obitelj, djelatnici Lučke kapetanije, Pomorske policije i Gradske uprave Grada Crikvenice, ronioci i liječnička služba, a nezaobilazni su i neizmjerno važni i članovi ribolovnih društava, koji barkama prate maratonce, tako da je njihova sigurnost uistinu na visokoj razini.

PROSLAVE U ČAST ZAŠTITNIKA MJESTA

Svako od četiriju mjesta unutar Rivijere Crikvenica od davnina svečano obilježava i slavi dan svoga zaštitnika, i to: Dramalj Sv. Jelenu 22. svibnja, Jadranovo Sv. Jakova 25. srpnja, Crikvenica Velu Gospu 15. kolovoza te Selce Sv. Katarinu 25. studenoga. Svake se godine u tjednu kada se obilježava Dan Grada Crikvenice (14. kolovoza) organizira manifestacija Dani Grada Crikvenice, u sklopu koje se održavaju brojne kulturne, zabavne i sportske manifestacije. U raznolikom programu svatko može pronaći nešto za sebe, od izložbi, predstava, književnih večeri i večeri folklora pa do koncerata, regata i tradicionalnog plivačkog maratona Šilo-Crikvenica, koji se ubraja među najstarije u Hrvatskoj.

Jakovlja je tradicionalno najbogatija ljetna manifestacija u Jadranovu, koja se odvija u srpnju u danima uoči i na sam dan obilježavanja blagdana Sv. Jakova, zaštitnika mjesta.

DANI FRANKOPANA

Godine 2012. Crikvenica slavi okrugli rođendan. Navršava se točno 600 godina od kada je knez Nikola IV. Frankopan dao sagraditi samostan uz zapuštenu crkvicu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a poklonio ga je redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka (pavlinima) 14. kolovoza 1412. Dani Frankopana, središnja cjelodnevna proslava povodom obilježavanja 600 godina Crikvenice, održavat će se 22. i 23. lipnja. Bogat i maštovit program će ispričati priču o povijesnome razdoblju koje je ostavilo važan i neizbrisiv trag na crikveničkome području. Svaki kutak Crikvenice će na svoj način posjetitelje uvesti u svijet Frankopana i pokazati im sve čari i tajne srednjega vijeka. Na srednjovjekovnom sajmu će biti predstavljeni stari zanati, nekadašnji način trgovanja, kovnica novca i brojne druge zanimljivosti, koje će izmamiti sjaj u očima suvremenog promatrača. Poseban doživljaj će pružiti borba vitezova, turnir u streličarstvu, nastupi srednjovjekovnih zabavljača, žonglera, štulaša i lakrdijaša, radionice streličarstva i mačevanja, radionica minijature, mimohodi srednjovjekovnih družina i srednjovjekovni vrtuljak za djecu. Svirači, pjevači i glumci će glazbom, riječju i pokretom otkriti kako se zabavljalo, družilo i uživalo u srednjemu vijeku. Tabor sa srednjovjekovnom kuhinjom će otkriti svo bogatstvo nekadašnjih okusa i mirisa jela i pića. Dani Frankopana na edukativan i zabavan način spajaju tradiciju srednjovjekovlja s modernom Crikvenicom.

(SR)ETNO SELCE

(Sr)etno Selce predstavlja Selce u tradicionalnom ruhu, što se iščitava iz samog imena manifestacije. Uz bogatu prezentaciju kulturne baštine, zabavu za posjetitelje i očuvanje tradicije, (Sr)etno Selce donosi obilje pozitivne energije i topline na ulice primorskoga mjesta. Spoj neodoljivo šarmantnog ambijenta, gostoljubivosti te autohtonih proizvoda i izvornih običaja jamstvo je osjećaja ugode i zadovoljstva. Sajam tradicijskih i ekoloških proizvoda, stari zanati, tradicionalna jela, predstavljanje selačkih i primorskih pjesama i plesova, narodne nošnje i starih narodnih običaja, poput mlaćenja slame ili pranja rublja na tradicionalan način, prikazuju izvorno Selce i uvode posjetitelja u jedan poseban svijet.

CRIKVART

Crikvart znači više. On donosi obilje radosti i jedinstveno ozračje u Crikvenicu. Ulice, trgovi, parkovi i rive postaju pozornice za ulične zabavljače.

Akrobati, žongleri, muzičari, performeri, glumci, cirkusanti, ulični svirači i pjevači i razni drugi zabavljači će, svojim neformalnim načinom umjetničkog izražavanja, impresivnim vještinama, akrobatskim sposobnostima koje zadivljuju i jedinstvenim načinom komunikacije s publikom, očarati sve generacije i nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Sva ljepota raznolikosti, neobični talenti i povezivanje raznih kultura će se naći na istome mjestu i svakome prolazniku obasjati lice osmijehom.

MELODIJE S OKUSOM MORA

Zahvaljujući mirnom i opuštenom prirodnom okruženju uz more i njegovanju tradicionalnog glazbenog izričaja, Dramlju je pripala čast da bude domaćin glazbene manifestacije "Melodije s okusom mora". Diskretan šum morskih valova, romantičan ugođaj u dramaljskoj lučici Pazdehova i lagano milovanje povjetarca idealni su preduvjeti za uživanje u jedinstvenim glazbenim interpretacijama vrhunskih glazbenika. "Melodije s okusom mora" su pomno slagani glazbeni mozaik, sastavljen od poznatih glazbenih melodija, šansona, ulomaka iz opera i opereta, klasika koji očaravaju desetljećima te brojnih glazbenih uspješnica koje se s pravom nazivaju vječnima i neponovljivima.

ADRIA ADVENT MARATON

Kad za većinu maratonaca godina završava, a Europa navlači zimsku odjeću i skije, u sunčanoj Crikvenici se priprema prava sportska poslastica kojoj je ime Adria Advent Maraton. Maraton se održava svakoga prvoga adventa u godini. Iako mlad, Adria Advent Maraton je već na svojoj premijeri 2011. godine pokazao veliki potencijal i posebnost, okupio i ujedinio maratonce iz cijeloga svijeta, koji su prvi put u povijesti Crikvenice trčali ukupno 42.195 m uz more. Bez straha da će okusiti samo pola užitka boravka, oni malo manje izdržljivi, amateri i građani se mogu okušati u polumaratonu, utrci od 21.975 m. Impresivan prizor utrke uz more, ugodno druženje, strast za sportom i rekreacijom i izazov sudjelovanja su samo neki od razloga za posjet Crikvenici u vrijeme održavanja maratona, koji je u sustavu natjecanja Hrvatske udruge za cestovno i planinsko trčanje.

Detaljnije informacije se mogu pronaći na službenoj stranici Adria Advent Maratona: http://www.adria-marathon.eu/.